Biser Egeja

Sa oko tri miliona stanovnika, odnosno populacijom od 4,5 miliona u širem području, İzmir je treći najmnogoljudniji grad Turske. Uz Ankaru i İstanbul glavni je privredni i kulturni centar države. Uprkos tome, njegovo ime nije istaknuto u turističkim ponudama koje mame turiste u Tursku. Pored neizbježnog İstanbula, Cappadocia, Pamukkale, Antalya, Alanya, Bodrum, Marmaris, Kuşadası, Bursa ili planina Nemrut su destinacije širom Turske na koje ćete u turističkim promotivnim materijalima vjerovatno prije naići nego na İzmir. No nemojte da vas to zavara, jer ovaj grad, na čijem prostoru se život odvija duže od 8500 godina, ima izuzetno bogatu ponudu za svjetske putnike tokom cijele godine.

Za većinu, prva asocijacija na İzmir je njegova antička prošlost kada je nosio ime Smyrna i iznjedrio najvećeg pisca tog doba – Homera. Od tada datira Agora Ören Yeri (Agora Open Air Museum) u središtu grada, izvorno izgrađena u četvrtom stoljeću p.n.e. i rekonstruisana nakon velikog zemljotresa 178. godine po naredbi rimskog cara Marka Aurelija. Moguće ju je posjetiti svakim danom po nevjerovatno pristupačnoj cijeni manjoj od dva eura. Njena kolonada u korintskom stilu koja se proteže iznad prekrasnih lukova podno kojih stoljećima protiče tekuća voda sa još uvijek nepoznatog izvora dovoljna je da vas u mislima vrati u vrijeme Aleksandra Makedonskog. Iz tog sanjarenja o životu u vremenu stare Grčke ili Rima će vas probuditi ezan sa neke od obližnjih džamija i vratiti u 21. stoljeće. Zaigrane mačke i psi i njihove posude za hranu koje nećete pronaći na mjestu većine drugih arheoloških iskopina širom svijeta pružit će dodatnu čar ovom lokalitetu.

Nakon pobjede nad Perzijancima, Aleksandar Makedonski premjestio je grad na lokalitet Kadifekale (Plišana tvrđava), sa kojeg se danas pruža najbolji pogled na moderni İzmir, velegrad koji je zbog njegove veličine nemoguće vidjeti u cijelosti s bilo koje tačke, osim iz zraka. Nakon starih Grka, tvrđavu su koristili i dorađivali stari Rimljani, Vizantijci i Osmanlije, a zajedno s Agorom i drugim lokalitetima historijskog značaja u središtu grada ona se od 2020. godine nalazi na UNESCO tentativnoj listi svjetske baštine.

Ipak, žilu kucavicu İzmira predstavlja Kemeraltı Çarşısı, živahna orijentalna čaršija u srcu grada koja donosi jedan od najupečatljivijih doživljaja Turske, onakve kakva je bila nekad i ovakve kakva je sada, gdje po izuzetno niskim cijenama možete pronaći sve “od igle do lokomotive”. Ovdje ćete se osjećati kao da ste kročili u osmansko doba, a živost i dinamični duh po kojima je ova čaršija poznata učinit će da vam u njenim uličicama i dućanima vrijeme izuzetno brzo proleti i da poželite da dan traje mnogo duže. Pored prilike za shopping, brojni restorani, tezge sa svježe cijeđenim sokovima i vrlo lijepo uređeni kafići sjajni su za predah. Poseban ugođaj Kemeraltıju daju Kızlarağası Hanı, natkriveni i izuzetno lijepo uređeni bazar poput istanbulske Mısır Çarşısı, i najprepoznatljivija gradska džamija Hisar, ulaskom u koju iza sebe ostavljate vrevu trgovačkih ulica i mijenjate je potpunim mirom i tišinom.

Kemeraltı sam doživio kao nezaobilaznu atrakciju grada koju čovjek osjeća svim čulima. Prijatni mirisi svježe pripremljene i ukusne hrane miješaju se ovdje sa aromama friško pržene tucane kafe i vrelog čaja ili salepa, a praćeni su glasovima cjenkanja trgovaca i njihovih mušterija te zvukovima tradicionalne muzike i uličnih svirača koji utihnu samo par puta dnevno na po nekoliko minuta u vrijeme ezana sa obližnjih džamija, nakon kojih se čaršija vraća svom užurbanom životu sve do 18 ili 19 sati kada se većina dućana zatvara do narednog dana i nove nafake koju on donosi.

U blizini Kemeraltı čaršije na trgu Konak nalaze se dva najprepoznatljivija simbola İzmira: gradska sahat kula i Yalı džamija. Sahat kula je izgrađena u osmanskom stilu 1901. godine u čast 25 godina vladavine sultana Abdulhamida II. Visoka 25 metara i rađena od kamena i mermera, sahat kula je ukrašena brojnim reljefnim ornamentima, elegantnim lukovima i sa četiri šadrvana/fontane, a bilo mi je nemoguće procijeniti da li je ljepša danju kada je miluju zrake januarskog sunca ili noću kada njenu ljepotu naglašava dovoljno jaka, ali istovremeno diskretna rasvjeta. Konak ili Yalı džamija iz 1755. prepoznatljiva je po osmougaonom obliku i bogato ukrašenim pločicama koje uljepšavaju njen vanjski izgled. Iako veoma malih dimenzija, ona je jedan od najreprezentativnijih objekata iz vremena Osmanskog carstva, kakvih je u İzmiru neuporedivo manje nego u İstanbulu. Trg Konak, na kojem se nalaze ova dva objekta, mjesto je susreta za stanovnike İzmira i najčešće je ispunjeno ljudima svih generacija od kojih mnogi koriste priliku uživati u suncu, porazgovarati s prijateljima o tome šta im se dogodilo posljednjih dana ili nahraniti brojne golubove, zbog čega ovo mjesto mnogo podsjeća na sarajevsku Baščaršiju.

Poseban šmek gradu daju široke i kilometrima duge šetnice duž obale Egejskog mora sa uređenim stazama za bicikle i romobile, klupama i drugim mobilijarom. Turci posebno vole boraviti na zelenim površinama uz more, a najljepše takve lokacije u İzmiru su Kordon (duž kojeg se nalaze trgovi Cumhuriyet Meydanı i Alsancak Gündoğdu Meydanı sa prigodnim spomenicima, kao i Atatürkov muzej) i Göztepe. Samo je ovaj dio keja dugačak oko sedam kilometara i duž njega se nalaze desetine ugostiteljskih objekata sa odličnom gastronomskom ponudom. Mnogi od njih u večernjim satima nude muziku uživo, a izmirski kejevi su posebno romantični u vrijeme zalaska sunca.

Šetnju ili vožnju biciklom od Kordona do Göztepea obavezno treba iskoristiti za posjetu historijskom liftu İzmir Tarihi Asansör koji neodoljivo podsjeća na veoma slične liftove u Lisabonu i povezuje dvije susjedne ulice sa velikom razlikom u nadmorskoj visini. Bogati jevrejski bankar Nesim Levi Bayraklıoğlu finansirao je njegovu gradnju 1907. godine kako bi iza sebe ostavio javno dobro od koristi društvenoj zajednici, a dodatnu romantičnu dimenziju dao mu je pjesnik Dario Moreno, autor pjesme Canım İzmir (Moj dragi İzmir). Po njemu danas ime nosi jedna od obližnjih uličica prepuna živopisnih kafea.

Mjesto velike živosti je i gradski okrug Karşıyaka, što doslovno znači “suprotna strana”, do koje je najbolje doći trajektom sa pristaništa Konak, Pasaport ili Alsancak. Veliko rivalstvo vlada između Karşıyake, smještene na sjevernoj i istočnoj obali grada, i Göztepea, koji zauzima južniji i zapadniji dio metropole. Ono je opipljivo u svakodnevnom životu, a posebno u sportu. Dok je Göztepe zadnjih godina uspješniji u fudbalu, Karşıyaka je znatno bolja u košarci. Jedna od poznatih anegdota kaže da stanovnici Karşıyake sebe smatraju stanovnicima zasebnog grada, pa tako u šali govore da na njihovim automobilskim registarskim tablicama umjesto broja 35 (oznaka za İzmir) treba stajati broj 35,5 kako bi se razlikovali od ostatka grada.

İzmir je veoma zahvalan i za porodični odmor jer se u njegovoj ponudi nalaze atrakcije veoma privlačne djeci, kao što su zoološki vrt İzmir Wild Life Park ili Funtastic Aquarium İzmir, u kojima možete provesti po nekoliko sati. Lično bih ipak ovdje izdvojio İnciraltı Sea Museum (na turskom poznat i kao İzmir Müze Gemiler Müdürlüğü), koji se pored drugih komponenti sastoji iz dva plovila turske mornarice koja više nisu u upotrebi, podmornice TCG Pirireis i fregate TCG Ege. Njihova su vrata otvorena za sve posjetitelje, a posebno im se obraduju mališani. Kretanje njihovim hodnicima i komorama vratilo me u vrijeme djetinjstva kada je na mene izuzetan dojam ostavio njemački film s početka osamdesetih Das Boot. Prilike da se nađemo u utrobi neke od podmornica su rijetke čak i za one koji često plove morima, a kao nekome ko podmornice uz avione smatra najfascinantnijim izumima ikada posjeta muzeju ovakvog tipa za mene je bila jednostavno nešto što treba doživjeti.

View this post on Instagram

A post shared by Tarik Hadžiahmetović (@da_pole_star)

Odličan porodični sadržaj predstavlja i İzmir Teleferik, prostrani šumski park u gradskom distriktu Balçova do kojeg se dolazi žičarom. Šuma na vrhu uzvišenja pruža lijep pogled na grad i obale Egejskog mora, a veoma je popularna destinacija tokom toplih mjeseci zbog mnogo ugodnije temperature u odnosu na onu u gradu. Još jedna oaza zelenila u središtu grada je Kültürpark İzmir, sa svojim luna parkom i brojnim sadržajima za djecu, ali i skoro dva kilometra dugom tartan stazom obavijenom prirodnom hladovinom koju trkači najviše cijene ljeti.

Iako sam dugogodišnji veliki ljubitelj Turske i rado joj se vraćam s visokim očekivanjima, ona su u slučaju İzmira nadmašena i grad je za mene u potpunosti opravdao svoj zvanični nadimak Biser Egeja. Iz njega sam se vratio s izuzetno jakim i pozitivnim dojmovima, ali i zaprepašten veličinom grada – od njegove najsjevernije do najjužnije tačke ima cijelih 40 kilometara! Jedno je kada o njoj slušate od prijatelja ili čitate na internetu, a sasvim drugo je kada nepregledno prostranstvo urbane džungle pokušavate obgrliti svojim pogledom.

Ovo je grad vrlo bogate historije, kulturnih i prirodnih ljepota i iako svi oni čine njegovu ogromnu vrijednost, najveće blago İzmira su njegovi ljudi – ljubazni, srdačni, gostoljubivi, radišni i prijateljski nastrojeni, naročito kada im kažete da dolazite iz Bosne i Hercegovine. Veoma prijatna klima, umilno sunce i dnevne temperature iznad 15°C učinili su ulazak u 2022. godinu veoma lijepim, a posebne prednosti zbog kojih u aktuelnom trenutku vrijedi posjetiti İzmir i Tursku općenito jesu niske cijene apsolutno svega (smještaja, hrane, javnog i taksi prijevoza, suvenira, ulaznica za gradske atrakcije, usluga) i činjenica da su procedure ulaska u ovu zemlju mnogo jednostavnije u odnosu na druge turističke velesile, naročito one na zapadu. Ukoliko nekome ovo nisu dovoljno jaki razlozi da posjeti İzmir, neka sačeka naredni post i vidi šta tek nudi njegova okolina.