Moćni belgijski vafli i puno više
Često kažu da je dosadan ili prljav, grad koji se može obići za dan, a za mene je grad koji je nadmašio visoka očekivanja. Prijestolnica Belgije i sjedište Evropske unije i NATO saveza puno je više od veoma značajnog administrativnog centra. To je grad sa zanimljivim legendama i povijesnim pričama, lijepom arhitekturom, mnogo zelenila, vrlo ljubaznim i nasmijanim ljudima, odličnom hranom, ali i prilikama za posjete drugim vrlo zanimljivim destinacijama u njegovoj blizini zahvaljujući odličnom geografskom položaju i veoma dobrim saobraćajnim konekcijama.
Ogledalo bogatstva i raskoši
Tradicionalnu stranu Brisela najbolje dočarava Grand Place (nizozemski naziv: Grote Markt), zasigurno jedan od najljepših trgova Evrope, koji je od 1998. godine pod zaštitom UNESCO. Nastao još u 11. stoljeću, današnji izgled je poprimio krajem 17. Trgom dominira Gradska vijećnica (francuski: Hôtel de Ville; nizozemski: Stadhuis) iz prve polovine 15. stoljeća, jedina preživjela srednjovjekovna građevina na trgu, s tornjem visokim 96 metara koji je i danas glavni orijentir u starom dijelu grada. „Mali milion“ raskošnih ukrasa ovog zdanja impresioniraju i najzahtjevnije posmatrače. Grand Place je posebno zadivljujući sredinom augusta svake parne godine kada ga ukrašava cvjetni tepih dimenzija 77×24 metra sa više od 500.000 begonija. U odsustvu gigantskog tepiha pažnju posmatrača će odvući i Kraljeva kuća (Maison du Roi/Broodhuis) direktno naspram Vijećnice koja je danas Muzej grada, ali i okolne esnafske zgrade, fantastični primjeri barokne arhitekture s kraja 17. stoljeća. Sa svima njima, Grand Place je izuzetan primjer spoja arhitektonskih i umjetničkih stilova zapadnjačke kulture i svjedok višestoljetnog uspjeha i moći grada.
Najimpresivnija briselska bogomolja udaljena je od trga oko 600 metara. Riječ je o Katedrali sv. Mihaela i sv. Gudule, svetaca-zaštitnika grada, još jednom izvanrednom primjeru gotičke arhitekture. Meni lično najimpresivniji element katedrale su njeni vitraži, najstariji od kojih će za tri godine napuniti 500 godina postojanja! Njihove dimenzije, bogatstvo detalja i postojanost boja su jednostavno zadivljujući. Tornjevi katedrale nose 50 zvona, među kojima ih je osam u upotrebi. Svako ima svoje ime, a neka od njih, kao što su Fabiola, Philippe, Astrid i Laurent, dobila su imena po članovima kraljevske porodice. Katedrala je poprište nekih od najznačajnijih događaja u zemlji, poput vjenčanja članova kraljevske porodice, a posebno zanimljivo je da sjeverni toranj nastanjuje cijela porodica sokolova!
Između trga i katedrale nalazi se još jedna od atrakcija Brisela – Galeries Royales Saint-Hubert, shopping centar iz 1846-47. godine. Stariji je od Galerije Vittorio Emmanuele II u Milanu ili Pasaža u St. Petersburgu, čijim graditeljima je vjerovatno poslužio kao inspiracija. Sastoji se iz tri dijela: kraljeve galerije, kraljičine i prinčevske. Dužine 213 metara, tržni centar danas čine hotel, dva teatra, brojni restorani, kafei, butici markirane odjeće te prodavnice i radionice čokolade. Sa šest miliona posjetitelja godišnje, galerije više od 170 godina predstavljaju mjesto na koje dolazite da vidite i budete viđeni. Kao i svugdje u Briselu posljednjih mjeseci, podrška borbi Ukrajine protiv ruske agresije istaknuta je i ovdje, naročito u noćnim satima kada je unutrašnjost galerija osvijetljena bojama ukrajinske zastave.
Čuveni specijaliteti i najveća gradska legenda
Grand Place i okolina okruženi su brojnim prodavnicama i restoranima najprepoznatljivijih briselskih specijaliteta. Pored prodavnica i radionica svjetski poznate belgijske čokolade, neizostavno je kušati još dva: vafle i belgijske krompiriće. Vafle ćete pronaći u više od dvadesetak kombinacija, ovisno o sastojcima koje im želite dodati, a od samog pogleda na ponudu voda će vam krenuti na usta. Iako se o ukusima ne raspravlja, mnogi će se složiti da su belgijski krompirići, baš poput čokolade i vafla, najbolji na svijetu. Razlikuju se od francuskih po tome što su deblje rezani, a tajna njihovog fantastičnog ukusa, između ostalog, leži u tome da se prže dvaput, usljed čega su na površini veoma hrskavi, a iznutra izuzetno mekani. Posebnost ukusa leži i u činjenici da se prže na mješavini konjske i volovske masti u omjeru 50:50. U kombinaciji sa brojnim umacima predstavljaju poslasticu nakon koje doista želite polizati prste.
Na par minuta hoda od Grand Placea još od 1619. godine obitava najpoznatiji stanovnik grada – Manneken Pis. Statua dječaka visoka svega 55,5 cm ukrašava uglove ulica Rue du Chêne/Eikstraat i Rue de l’Étuve/Stoofstraat. U međuvremenu, mnogo je puta ukradena, ali i svaki put pronađena i vraćena na svoje mjesto. Više je legendi koje se vežu za dječaka koji urinira, a najpopularnija je ona prema kojoj je prilikom opsade grada od strane tuđih sila dječak Juliaanske spasio grad spriječivši da bude dignut u zrak tako što se pomokrio na fitilj eksploziva koji je trebao slomiti odbranu grada. Manneken Pis je poslužio kao inspiracija za još dvije statue: Jeanneke Pis (djevojčicu koja urinira) i Zinneke Pis (psa koji urinira), ali njihova popularnost se ne može mjeriti s dječakovom.
Sjedišta moći
Nedaleko od Grand Placea se nalazi i Mont des Arts sa Kraljevskom bibliotekom Belgije, Kongresnom palatom Brisela i predivnim vrtom. Na vrhu ovog uzvišenja je Kraljevski trg (Place Royale/Koningsplein) na koji se nadovezuje kraljevska palača (Palais royal de Bruxelles/Koninklijk Paleis van Brussel), zvanična rezidencija kraljevske porodice, s time da su članovi porodice zapravo nastanjeni u dvorcu Laeken na sjeveru grada. Upravo ovdje se događaju neke od najvećih proslava, poput obilježavanja Nacionalnog dana Belgije 21. jula, kada Rue Royale/Koningsstraat i okolne ulice donose karnevalsku atmosferu, ali i razne pokazne vježbe policije, vojske, vatrogasaca, hitnih i drugih javnih službi s ciljem upoznavanja građana s njihovim djelovanjem.
U vezi s jednim takvim slavljem, tačnije povodom 50. godišnjice Belgijske revolucije, sada već daleke 1880. konstruisan je Parc du Cinquantenaire/Jubelpark, prepoznatljiv po impresivnom luku iz 1905. godine. Uređene zelene površine, brojne klupe za odmor i staze za trčanje predstavljaju pravu oazu mira u odnosu na gradsku vrevu, a u parku se nalaze i Autoworld i vojni muzej.
Na 15-ak minuta hoda od njega, nalazi se sjedište Evropske unije, zajednice 27 evropskih država u kojima na teritoriji od 4,23 miliona kvadratnih kilometara živi oko 450 miliona ljudi. Najvažnije institucije Unije, poput Vijeća Evrope i Evropske komisije smješteni su upravo u Briselu, zbog čega se on smatra glavnim gradom ujedinjene Evrope. Posjeta Briselu je sjajna prilika da obiđete i sjedišta ovih institucija, gdje se naročito ističe Hemicycle – Vijećnica Evropskog parlamenta. Uz blagovremenu online prijavu, obilazak ovog zdanja koji uključuje i audio vodič je potpuno besplatan! Slagali se s politikama EU ili ne, ova stavka bi se morala naći na vašoj listi lokacija za posjetiti u Briselu, jer se doista radi o jedinstvenom iskustvu kakvo ne možete steći drugdje.
Savremeni Brisel
Pored političkih institucija, Brisel je važan centar kulture stripova. Najpoznatiji crtani likovi nastali u briselskoj fabrici stripova su svakako Štrumfovi, ali i drugi poput Lucky Lukea ili Tintina. Stoga je grad ispunjen desetinama murala na uglovima ulica ili zgrada koji slave ovu granu umjetnosti, a ukoliko vas zanima i više od toga, tu je Comics Art Museum.
Ipak, najprepoznatljiviji simbol grada i cijele zemlje je Atomium, jer ono što je Ajfelov toranj za Pariz, to je Atomium za Brisel. Za razliku od nabrojanih lokacija, smješten je podalje od centra grada, ali je do njega jednostavno doći metroom (linija 6) ili tramvajem (linija 3), a u oba slučaja izlazite na stanici Heysel/Heizel. Poput slavnijeg „metalnog brata“ iz Pariza, izgrađen je za izložbu (Expo 58), nakon čega je trebao biti razmontiran, ali srećom nije i danas privlači milione domaćih i stranih turista. Atomium je istovremeno jedinstveno arhitektonsko izdanje, vidikovac i izložbeni prostor, a sastoji se od 9 sfera prečnika 18 metara i težine oko 250 tona međusobno povezanih sa 20 cijevi promjera 3,30 metara.
Dok kugle nude fantastične poglede na grad i različite izložbe, cijevi su važan i vjerovatno najatraktivniji element Atomiuma sa svojim futuristički uređenim stepeništima i eskalatorima. Vožnja pokretnim stepenicama kod svih posjetitelja izaziva ushićenje i radost, a uz obližnju atrakciju Mini-Europe, koja sadrži modele nekih od najprepoznatljivijih građevina Evrope, posebno plijeni pažnju (naj)mlađih posjetitelja. Sa svojih 102 metra visine i ukupne mase 2500 tona, ova metalna skulptura koja predstavlja devet atoma jednog alfa-željeznog kristala u omjeru 1:150.000.000.000 će sigurno biti jedna od nezaboravnih uspomena koje ćete ponijeti iz Brisela!
Sa svojim palatama i građevinama iz različitih povijesnih perioda i šarolikih arhitektonskih stilova, Brisel je grad u kojem putovanje kroz vrijeme nije stvar mašte, nego stvarnost. Zahvaljujući brojnim parkovima, jedna je od najzelenijih metropola Evrope, a ponuda kulturnih događaja po glavi stanovnika je veća i od one koju nudi New York. Brisel je danas dom građanima čak 183 nacije svijeta koji komuniciraju na 104 jezika, što ga čini jednim od najkosmopolitskijih gradova svijeta, a specijaliteti belgijske kuhinje poput čokolade, vafla, krompirića ili piva – svi redom rangirani kao ponajbolji u svijetu – dodatni su razlozi zbog kojih prvom prilikom trebate spakovati kofer i posjetiti ovaj predivni grad!
Odličan report, bravo. Ima dosta toga u Briselu što još vrijedi vidjeti, a onima koji imaju nekakve predrasude poručujem da ih potisnu, i da ga svakako posjete. Brisel je za 5!