Vilnius: Odličan izbor za povoljan city break

Prilično daleko od glavnih turističkih ruta, Baltik je potcijenjena destinacija koja zaslužuje puno više pažnje. Kao relativno male države, Litvanija, Latvija i Estonija pružaju priliku da ih zajedno posjetite u sklopu turneje od sedam do deset dana. Među baltičkim prijestolnicama najpopularniji je Tallinn, o kojem sam već pisao, dok Vilnius privlači najmanje turista, ali daleko od toga da ga trebate preskočiti. Naprotiv, ako tražite manje poznatu destinaciju idealnu za city break, zaputite se u Vilnius i budite spremni na to da ćete biti pozitivno iznenađeni!

Bogata povijest

Sa preko 1200 povijesnih zgrada, stari centar Vilniusa koji predstavlja lokalitet UNESCO svjetske baštine je poput muzeja na otvorenom. Ono što me posebno dojmilo je da gotika, renesansa, barok i neoklasicizam koegzistiraju u harmoniji te da je evropski Jerusalem u 19. stoljeću imao bogomolje čak desetak vjera (rimokatoličke, pravoslavne, luteranske, jevrejske, sunitske islamske, karaističke, istočnokatoličke, paganske). Meni najljepša priča o Vilniusu je ona koja se krije iza ploče s natpisom Stebuklas ispred katedrale, detaljno predstavljena u okviru instagram objave ispod. Kao mjesto početka ljudskog lanca dugačkog 690 km Stebuklas je svjedok zajedništva baltičkih naroda i njihovih stremljenja prema slobodi i nezavisnosti u kojima, čini se, danas uživaju punim plućima.

View this post on Instagram

A post shared by Tarik Hadžiahmetović (@da_pole_star)

Blizu trga, na brdu Gediminas nalaze se tragovi slavne litvanske povijesti. Kod nas se rijetko uči o tome da je u 16. i 17. stoljeću Poljsko-litvanska unija zauzimala oko milion kvadratnih kilometara i bila najveća i najmnogoljudnija zemlja Evrope. Danas bi površinom bila druga najveća nakon Ruske Federacije. Premda su ta vremena odavno prošla i Litvanija danas obuhvata „svega“ 65.200 kvadratnih kilometara s 3,6 miliona stanovnika, spomen na njene slavne dane ovjekovječena je u vidu kule Gediminas, izgrađene još 1409. u sklopu dvorca kojeg je sagradio istoimeni knez. Smješteno u srcu grada, ovo brdo nudi najljepši pogled na grad i odavdje najbolje vidite da je Vilnius prava zelena prijestolnica, naročito njegov stari dio, čime opravdava epitet Litvanije kao zemlje prirode i zelenila.

Univerzitet u Vilniusu osnovan 1529. godine pravi je dragulj grada. Sastoji se iz kompleksa zgrada među kojima se nalazi trinaest dvorišta, a posebno bih izdvojio dva mjesta. Zvonik crkve Sv. Ivana Krstitelja pruža odličan pogled na stari dio grada, a u njegovoj unutrašnjosti nalazi se Foucaultovo klatno koje dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi. Drugo je biblioteka kojoj posebnu draž daje čarobna čitaonica Pranciškusa Smuglevičiusa, neizmijenjena još od druge polovine 17. stoljeća. Njeni zidovi i strop ukrašeni su freskama, a muzejska postavka sadrži izuzetno stare knjige, među kojima i „Katekizam“ Martinasa Mžvydasa – najstariju knjigu štampanu na litvanskom jeziku iz 1507. ili „De revolutionibus orbium coelestium“ Nikole Kopernika. Onog momenta kada zakoračite u čitaonicu, osjećate se kao da ste se vratili par stotina godina unazad. O ambijentu čitaonice dovoljno govori i podatak da su tu snimane scene iz BBC-jeve serije Rat i mir i HBO-ove Katarina Velika.

Sigurnost iznad svega

Moja posjeta Vilniusu poklopila se s održavanjem NATO samita, tako da je prva fotka koju sam ovdje napravio bila fotografija američkog predsjedničkog aviona parkiranog na aerodromu. Naredna dva dana bila su jedinstveno iskustvo iz tri razloga. Najprije, zbog izuzetnih sigurnosnih mjera, centar grada je bio skoro prazan, a tišinu su narušavala samo policijska vozila u pratnji najviših zvaničnika 38 zemalja. Biti jedan od rijetkih turista u skoro praznom centru grada je bilo odlično iskustvo – ne morate stati u red za fotografiju, naguravati se s prolaznicima ili čekati nekoga da vam izađe iz kadra. Taj osjećaj da je cijeli Vilnius moj je nešto po čemu ću pamtiti ovu posjetu.

Osjećaj posebnih sigurnosnih mjera mogao se doslovno osjetiti i u zraku. Iako se brzo naviknete na klepetanje helikoptera, oni vas kontinuirano podsjećaju na to da se oko vas događa nešto veliko. Taj doživljaj posebno je naglašen ako podignete pogled i uočite snajperiste raspoređene po krovovima mnogih zgrada, ponajviše na i oko u kojem je odsjedao Joe Biden.

Konačno, uprkos velikim sigurnosnim mjerama, na momente sve izgleda kao neki festival. Ispred par hotela nastajale i gužve znatiželjnih građana i turista koji su iščekivali pojedine političare da iskorače iz hotela kao da je riječ o poznatim sportistima, glumcima, muzičarima ili drugim celebrityjima. Ja sam imao sreću da sretnem dvojicu. Recep Tayyip Erdogan, u ambijentu znatno relaksiranijem od onog oko Bidenovog Grand Hotela Kempinski, smješkao se i mahnuo okupljenim te razmijenio poneku riječ s turskim građanima koji su ga dočekali. Drugi lider kojeg sam sreo bio je Volodimir Zelenski, najzanimljiviji gost litvanskim domaćinima. Njegov izlazak iz hotela u pratnji supruge Olene doista je podsjetio na  doček nekog hollywoodskog superstara uz ovacije okupljenih. Imajući u vidu rizik od potencijalnog atentata na lidera zemlje izložene brutalnoj agresiji, ostao sam prilično iznenađen činjenicom da je Zelenski ovako blizak narodnim masama. Fascinacija njegovim likom bila je vidljiva i na licima policajaca koji su osiguravali područje – mnogi su se okretali kako bi ga i sami vidjeli. Inače, cijeli samit protekao je u znaku dominacije ukrajinskih zastava širom grada, čime su domaćini pokušali dati svoju nedvosmislenu podršku njihovom pridruživanju NATO porodici.

View this post on Instagram

A post shared by Tarik Hadžiahmetović (@da_pole_star)

Umjetnička strana grada

Jedan od najzanimljivijih dijelova Vilniusa je Užupis (u prijevodu s litvanskog: s one strane rijeke). Ovaj kvart je danas nezavisna država Užupio Respublika, odnosno Republika Užupis. Dobro ste pročitali, u Vilniusu se nalazi „država u državi“! Užupis je proglasio nezavisnost 1. aprila 1998. i iako nije međunarodno priznata država, ima svoju zastavu, himnu, ustav, predsjednika, parlament, vladu i valutu! Omiljeno je okupljalište boema, poput Monmartrea ili Freetowna Christiania. Iako njihovu državnost niko ne shvata ozbiljno, ljudi ovdje vrte svoj film i to ih čini sretnim.

Ustav Užupisa objavljen je na 23 jezika na jednom zidu i više liči na životnu filozofiju čiji je cilj ljude učiniti sretnim. Sadrži odredbe preko kojih savremeno društvo gazi, a veoma su važni za zdravlje ljudi, naročito mentalno. U Ustavu Užupisa tako stoji da svako ima pravo biti sretan, ali i nesretan, da ima pravo praviti greške, plakati, ne isticati se ili vjerovati, da slavi ili ne slavi rođendan, da bude neshvaćen, da niko nema pravo biti nasilan. Drugim riječima, Užupis nudi ono što čovjeku baš treba – da živi svoj život, nešto  što države svojim sistemima koji se ne bave pojedincem uguše kod svojih građana, zbog čega oni postanu nesretni, frustrirani, neproduktivni, teret i sebi i državi.

Hrana i vibra grada

Glavni sastojci litvanske kuhinje su krompir i meso. Jedan od domaćih specijaliteta su didžukulai, knedle od krompira, najčešće punjene mesom, sirom ili gljivama. Zbog izgleda i asocijacije na zeppeline nazivaju ih cepelinai, a pored njih najpoznatije domaće jelo je šaltibarščai – hladna ružičasta supa od cvekle. Dvije ulice sa najviše restorana su Pilies i Vilniaus gatve. U prvoj se mogu pronaći neki od najbolje rangiranih restorana s lokalnim specijalitetima, kao što je Etno Dvaras, dok se druga fokusira na bistroe i restorane s međunarodnim jelima, kao što je Bonocosi. Obje ulice su smještene unutar pješačkih zona s vrlo ugodnim ambijentom, isturenim baštama, a Pilies gatve ima i niz malih radnji s rukotvorinama ili suvenirima. Kako je Vilnius još uvijek ne tako popularna turistička destinacija, suvenirnice u gradu i nisu baš česte.

Finansijska pristupačnost

Jedna od prednosti Vilniusa koju ne treba ispustiti iz vida je njegova finansijska pristupačnost. Litvanija i njen glavni grad su povoljniji od susjednih baltičkih zemalja i njihovih centara skoro u svakom pogledu: cijene smještaja, (među)gradskog prijevoza, hrane i pića, niže su u odnosu na izvikanije turističke destinacije Evrope, a tokom ljetnog rasporeda letenja do Vilniusa se ove godine može letjeti direktnim letovima Wizzaira iz Splita.

Litvanska prijestolnica vjerovatno mnogim putnicima i nije na listi želja – ispred su poznatije evropske i svjetske destinacije. No, Vilnius je zasigurno potcijenjena turistička destinacija koja će u budućnosti privlačiti sve veću pažnju, naročito za one koji tragaju za city breakom dalje od izvikanih mainstream mjesta. U nekom drugom terminu mimo održavanja NATO samita nećete imati osjećaj kao da je cijeli grad vaš, ali bogata ponuda znamenitosti, povoljne cijene, ugodna atmosfera i srdačni ljudi sigurno će učiniti da se zapitate zašto ovaj grad niste posjetili i ranije.