Džamija koju vam niko nikad nije pokazao, a koja oduzima dah!

Kao višestoljetna prijestolnica Bizantije i Osmanskog carstva, a zatim i najveći turski grad, İstanbul impresionira svojim veleljepnim i grandioznim građevinama koje svjedoče o njegovoj bogatoj historiji i umjetnosti. Kada zatvorite oči i pomislite na ovu metropolu, velika je vjerovatnoća da će vam se među prvim slikama ovog velegrada naći i neke od njegovih monumentalnih džamija. Između više od 3000 džamija kojima je İstanbul danas dom, teško je izdvojiti listu najljepših ili najimpresivnijih, a kamoli izdvojiti samo jednu. Hagia Sophia, Süleymaniye, Sultan Ahmetova (Plava) ili Çamlıca samo su neke od najpoznatijih danas. Ipak, ovaj put ću vam predstaviti jednu džamiju za koju vjerovatno niste ni čuli, čak i ako spadate među one koji imaju sklonost da češće posjećuju İstanbul i njegove džamije, a čija posebnost posmatrača ostavlja bez daha. Kada sam je pronašao na Instagramu, pomislio sam: „Bože, šta je ovo ovako lijepo, tako futuristično, a i dalje džamija!?“ Istog momenta sam znao – moram je posjetiti prvom prilikom!

U distriktu Üsküdar u sklopu Univerziteta Marmara i njegovog Teološkog fakulteta nalazi se Marmara İlahiyat Camii, ili punim imenom Marmara Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Camii. Ona nema milenijsku povijest Hagia Sophije, vezu s nekim od sultana kao Süleymaniye, šest munara kao Plava ili grandioznost Çamlıce, ali uprkos tome ima ono nešto što je čini unikatnom i nezaboravnom.

Savršeni spoj klasičnog i savremenog

Po datumu gradnje (2015) spada u moderne džamije pa se može postaviti pitanje zašto izdvojiti džamiju savremene gradnje u velegradu čuvenom po nekim od najprepoznatljivijih osmanskih džamija sa višestoljetnom tradicijom. Jedan od razloga je baš taj što džamija Marmara İlahiyat zapravo spaja osmanski stil gradnje s današnjim obrisima, materijalima i tehnologijama. Ona je klasična osmanska džamija presvučena u moderno ruho kako bi se uklopila u okruženje 21. stoljeća koje čine zgrade Univerziteta Marmara ili obližnji shopping centar Capitol. Pogledate li je malo bolje, vidjet ćete da ima glavne elemente klasičnog osmanskog stila, prije svega središnju kupolu kao njegovu najprepoznatljiviju odliku. Iako je po gabaritima znatno manja od najvećih imperijalnih džamija, njena kupola po svojim dimenzijama (35 metara širine uz visinu od 35 metara) zapravo uopće ne zaostaje za najpoznatijim džamijama İstanbula. Na bočnim stranama u odnosu na zid okrenut prema Mekki nalaze se dvije munare, što je također česta pojava među mnogim čuvenim osmanskim džamijama poput Eyüp Sultan, Fatih, Yeni ili Dolmabahçe džamije. Zahvaljujući površini od 30.000 m² i popratnim prostorima poput konferencijske sale, izložbenih prostora, biblioteke, učionica, kafea ili dvoetažne garaže, ova džamija uz maksimalni kapacitet od 10.000 vjernika ima odlike izuzetno funkcionalnog kompleksa prilagođenog savremenim životnim potrebama, baš kao što su džamije velikih sultana išle u korak s potrebama tadašnjih stanovnika grada.

Džamiju Marmara İlahiyat odlikuje prozračnost, zahvaljujući velikim otvorima između dvanaest stubova spojenih šiljastim lukovima koji nose njenu kupolu i ujedno predstavljaju vrhove dvanaestougaone osnove džamije, što je čini unikatnom u odnosu na većinu džamija koje imaju četverougaonu osnovu. Istovremeno, zahvaljujući gustim geometrijskim ornamentima, bočni otvori uprkos svojoj veličini donose osjećaj mistike i skrivenosti u odnosu na vanjski svijet. U frontalnom dijelu džamije nalaze se tri važna funkcionalna elementa: mihrab (niša u središtu prednjeg zida okrenuta u smjeru Mekke odakle imam predvodi namaz), minber (visoka govornica desno s koje imam drži predavanje tokom džuma namaza petkom – hutbu) i ćurs (niža govornica lijevo namijenjena za druga predavanja – vazove). Svaki od njih bogato je ukrašen ornamentima koji savršeno komplementiraju one na velikim otvorima. U središtu džamije, nalazi se šadrvan, odnosno fontana, po čemu ova džamija mnogo podsjeća na veliku Ulu džamiju u Bursi.

Kupola koja vam govori

Ipak, po mom skromnom mišljenju, najdublja dimenzija i najljepša priča ove džamije ogleda se u njenoj kupoli – ona je ta koja je izazvala moje najveće oduševljenje i divljenje. Iako je sama po sebi neživa, unutrašnjost kupole sa svojim spiralnim izgledom odaje doživljaj stalnog pokreta, podsjeća na svemir i ostavlja dojam bezgraničnosti i prostranosti. U njenom središtu je svjetlarnik, veliki krovni prozor koji podsjeća na oko, kao podsjetnik vjernicima da Bog sve vidi. Istovremeno, ovaj vizuelni doživljaj makrokosmosa može se preslikati i na mikrokosmos Mekke, konkretnije na Kabu, najsvetije mjesto u islamu, gdje vjernici čine tawaf, kružni obilazak oko Kabe.

„Zjenicu njenog oka“ čini šest identičnih slova (harfova) و (waw). U arapskoj numerologiji ovo slovo može označavati upravo broj šest. Ali simbolika i moguće interpretacije slova و su mnogo veće i šire. U islamskoj tradiciji slovo و simbolizira jedno od 99 lijepih Božijih imena – El-Wedud (Onaj koji voli), za kojeg neki islamski učenjaci misle da je zapravo najveće od Božijih imena. و (primijetite sličnost između slova و  i broja 99) može simbolizirati još jedno od lijepih Allahovih imena – El-Wahid (Jedini), kao temelj islamskog vjerovanja da je Bog Jedan Jedini. Najveći i najdugovječniji svjedok Božijeg jedinstva je svemir, stoga je logično da se glavni arhitekt džamije Muharrem Hilmi Şenalp želio pobrinuti da unutrašnjost kupole ove džamije podsjeća na svemir.

Svojim izgledom harf و me podsjeća i na čovjeka, odnosno na nerođeno dijete zaštićeno u majčinoj utrobi u kojoj mu Bog udahnjuje dušu. Džamija je muslimanu poput majčine utrobe – zaštita, ali i izvor hrane, one duševne. Prilikom obavljanja namaza, muslimani padaju na sedždu, zauzimajući položaj tijela koji ponovo podsjeća na fetus. Ovaj puta, vjernik više nije pod zaštitom majke, nego pod zaštitom Svevišnjeg kojem je došao da se moli u Njegovoj kući kao jedino biće kojeg je Uzvišeni obdario razumom i slobodnom voljom kako bi Ga čovjek obožavao.

Kako je pronaći i napraviti fantastične fotografije?

Marmara İlahiyat džamija, do koje je izuzetno lahko doći jer se nalazi tik uz metro stanicu Bağlarbaşı na liniji M5, odnosno duž autobuske linije 14F koja vodi od autobuskog terminala na Kadıköyu do velike i među turistima veoma popularne džamije Çamlıca, oduševila me je u toj mjeri da sam je posjetio dvaput u istom danu – jednom u kasno poslijepodne i jednom u večernjim satima.

Premda me osvojila i u dnevnom i večernjem izdanju, ako ćete je vidjeti samo jednom, preporučio bih da je posjetite danju kada do izražaja dolazi prodiranje dnevne svjetlosti kroz krovni prozor i velike bočne otvore, što joj daje dodatnu dimenziju mističnosti i duhovnosti. Pošto su bilo kakve riječi nedovoljne da opišu njenu ljepotu, dodajte je na svoju listu lokacija koje želite obići prilikom naredne posjete İstanbulu – nećete se pokajati! Ako još niste odlučili da je posjetite, otkrit ću vam i jednu tajnu: na etaži ispod ove koju vidite na slikama, nalazi se džamija u džamiji koja je poseban svijet za sebe!