Patuljasti div Evrope

Moja prva dječačka asocijacija na Luksemburg bio je Marc Girardelli, alpski skijaš koji je pored sjajnih vještina pokupio moje simpatije upravo po tome što je dolazio iz ove male i u to vrijeme za mene nepoznate zemlje. S vremenom, saznanja o Luksemburgu su rasla, a kroz putovanja i želja da ga posjetim. Želja koja se ostvarila ove godine.

S prostora Balkana se do Luksemburga, ušuškanog između Belgije, Francuske i Njemačke, najbrže stiže avionom, bilo da je riječ o direktnim letovima LuxAira iz Beograda, Dubrovnika i Zadra, ili onima do niza aerodroma u susjedstvu, kao što su Charleroi, Karlsruhe, Hahn ili Köln, na koje slijeću niskobudžetne aviokompanije poput Wizzaira ili Ryanaira. S obzirom na to da je Luksemburg kao glavni grad istoimene države dosta mali i da je za njegov osnovni obilazak dovoljan boravak od jednog ili dva dana, najracionalnije ga je posjetiti u sklopu putovanja u neku od susjednih zemalja. Ja sam se odlučio doći do Luksemburga vozom iz Brisela. Vožnja u jednom smjeru traje 3h 17 minuta, a povratna karta košta 43,60 EUR.

Najviši životni standard

Prvi dojam o gradu stječete već po samom izlasku sa željezničke stanice gdje vas dočekuju novi tramvaji. S ciljem smanjenja broja automobila na cestama i reduciranja emisije štetnih gasova, Luksemburg je 2020. postao prva država u svijetu s besplatnim javnim prijevozom, uključujući tramvaje, vozove i autobuse. Nije to jedina stvar koju u Luksemburgu ne plaćate – isto važi i za internet. Gusta mreža sa preko 570 WiFi antena omogućava odličan pristup brzom internetu širom grada.

Ovo su samo neki pokazatelji standarda života u Luksemburgu. Prema MMF-u, Svjetskoj banci i drugim relevantnim institucijama Luksemburg je planetarni lider po BDP-u po glavi stanovnika sa preko 140.000 USD, ispred Singapura, Irske, Katara i Švicarske. Drugim riječima, prosječni stanovnik Luksemburga je najbogatiji čovjek svijeta, bogatiji od prosječnog stanovnika bilo koje druge države. Ipak, iako je visok životni standard primjetan na svakom koraku, nećete steći dojam da se Luksemburžani razbacuju novcem i scene ekstremnog luksuza poput onih svima znanih iz Dubaija ili Monte Carla su ovdje zapravo rijetke.

Grad Luksemburg, kojeg na administrativnim jezicima zemlje nazivaju Stad Lëtzebuerg (luksemburški), Ville de Luxembourg (francuski) ili Stadt Luxemburg (njemački), spada u manje prijestolnice Evrope (130.000 stanovnika) i najjednostavnije ga je obilaziti pješke, barem kada je u pitanju njegova jezgra koja skriva najviše gradskih atrakcija. Do središta grada i njegove pješačke zone se dolazi veoma brzo novcatim tramvajima koji voze od željezničkog kolodvora do stanice Hamilius, prve na kojoj se tramvaj zaustavlja nakon što pređe most Adolphe, jedan od najprepoznatljivijih arhitektonskih simbola Luksemburga.

Glavne gradske znamenitosti

S obzirom na veličinu grada, njegove glavne atrakcije su skoro pa natiskane jedna do druge. Tako se u neposrednoj blizini mosta Adolphe nalazi Place de la Constitution ispod kojeg je smješten Garden Luxembourg, savršeno uređen park s velikim jarbolom i zastavom Velikog Vojvodstva Luksemburg. Nadomak trga su Gëlle Fra, spomenik vojnicima koji su se borili za slobodu zemlje u svjetskim ratovima. Nazvan je Zlatna dama zbog pozlaćenog kipa žene smještenog na vrhu. Preko puta je Notre-Dame, katolička katedrala građena u gotičkom stilu sa mnogim elementima baroka i renesanse, dovršena sada davne 1621. Njena kripta posljednje je ovozemaljsko počivalište velikih vojvoda i vojvotkinja Luksemburga.

Velika vojvodska palata Groussherzogleche Palais zvanična je rezidencija velikog vojvode gdje obavlja većinu aktivnosti u svojstvu šefa države. Nastala prije ravno 450 godina, dugo je predstavljala gradsku vijećnicu da bi 1817. postala sjedište državne vlasti. Posljednju ozbiljnu rekonstrukciju doživjela je po okončanju Drugog svjetskog rata tokom kojeg su većinu njenog namještaja, umjetnina i dragulja razgrabili nacisti, poslije čega su je pretvorili u krčmu. Danas je dostupna za turističke obilaske u vrijeme godišnjih odmora tokom posljednjih deset dana jula i u augustu.

Svega par minuta hoda dalje od palate nalazi se Le Chemin de la Corniche, vidikovac koji često nosi nadimak Najljepši balkon Evrope, jer se sa ove šetnice duž zidina koje su u 16. i 17. stoljeću gradili Francuzi i Španci pruža prekrasan pogled na Grund – luksemburški donji grad i rijeku Alzette. Ova krivudava promenada je savršen primjer čuvene krilatice da su najbolje stvari u životu besplatne, jer lagana i ugodna šetnja duž prirodnih stijena obgrljenih masivnim zidinama u kombinaciji sa pogledima na prekrasnu arhitekturu Luksemburga prošaranu zelenilom doista je nešto najbolje što ovaj grad ima ponuditi i pravi mali raj za ljubitelje fotografije.

Posebnost grada

Luksemburg je stoljećima bio jedan od najbolje utvrđenih gradova Evrope. Kao meta Svetog Rimskog Carstva, Burgundskog kraljevstva, dinastije Habsburga, kraljeva i careva Francuske, Španije i Pruske, luksemburška utvrda je kontinuirano prolazila kroz nove rekonstrukcije i nadogradnje, predstavljajući tako danas svojevrsni prozor u evoluciju vojne gradnje koju krasi čak 23 kilometra podzemnih tunela, mnogi od kojih su još uvijek skriveni velom misterije, a među kojima su najpoznatiji Bock casemates (Bock kazamati). Zbog svog arhitektonskog i povijesnog bogatstva, jezgra Luksemburga sa svojim starim kvartovima i utvrdama se od 1994. nalazi pod zaštitom UNESCO.

Najugodnije mjesto za osvježenje svakako je Place d’Armes – trg okružen restoranima i cafeima, prepun graje posjetitelja, bez obzira na to da li su u pitanju turisti u potrazi za predahom, lokalci koji koriste pauzu na poslu ili poslovni ljudi kojima je ovo idealna lokacija za sklapanje novih unosnih poslova uz ukusan ručak ili večeru po cijenama barem za nijansu nižim od očekivanih za zemlju s najvećim prihodima po stanovniku.

Svojim jedinstvenim ambijentom, arhitekturom u koju je utkana divna priroda kao i štimungom relativno malog, ali kosmopolitskog mjesta izuzetno ugodnog življena, Luksemburg je zasigurno destinacija koju vrijedi posjetiti, naročito ukoliko se nalazite u njegovoj blizini. Činjenica da se ne radi o velegradu omogućava vam da ga dobro istražite, čak i tokom jednodnevnog izleta, a pri tome na listu posjećenih zemalja dodate još jednu, i to ne bilo kakvu, nego onu od koje po pitanju standarda života mogu učiti i najrazvijenije zemlje svijeta.

You may also like...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *