Danski dvorci i najsretniji ljudi na svijetu
Proputovao sam većinu evropskih prijestolnica, od Londona i Lisabona na zapadu, preko Stockholma na sjeveru i Atine na jugu, do Kyiva i Moskve na istoku. Krajem ovog ljeta konačno je na red došao i Copenhagen za koji sam, imajući u vidu njegovu veličinu (809.315 stanovnika), isplanirao četverodnevnu posjetu.
Odmah po dolasku na aerodrom kupio sam Copenhagen Card koja omogućava neograničenu upotrebu svih oblika javnog prijevoza u širem području prijestolnice i obilazak čak 89 gradskih atrakcija. Cijena ove karte se kreće od 60 do 142 eura, ovisno o dužini trajanja od jednog do pet dana, i premda se može učiniti skupom zapravo je veoma povoljna jer dnevna karta za gradski prijevoz košta više od 10 eura, a pojedinačne ulaznice za većinu gradskih znamenitosti se kreću oko 15-20 eura. Ujedno, ova kartica vam štedi i vrijeme, jer ga ne gubite na stajanje u redovima prilikom posjeta gradskim atrakcijama.
Glavna historijska zdanja
Prve dojmove o gradu stekao sam obilaskom gradske Vijećnice (Københavns Rådhus). Izgrađena po uzoru na Vijećnicu u Sieni, Københavns Rådhus pripada nacionalnom romantičnom stilu, sveprisutnom u arhitekturi nordijskih zemalja. Premda ima veoma lijepu vanjštinu, njena unutrašnjost je daleko ljepša i sve vrijeme sam je podsvjesno uspoređivao sa sarajevskom. Toranj Vijećnice visok 105,6 metara do čijeg vrha vodi tristotinjak stepenica sa svojih balkona pruža najljepše poglede na grad. Odavde najbolje vidite zaravnjenost grada, ali i brojne tornjeve dvoraca i crkava koji svako malo strše između okolnih zgrada. S tornja se pruža posebno lijep pogled na gradski trg, obližnji Scandic Palace hotel i zabavni park Tivoli iz kojeg stalno dopire graja njegovih razdraganih posjetitelja s raznih rollercoastera. Na uglu Vijećnice spram Tivolija nalazi se velika statua vjerovatno najpoznatijeg Danca ikada Hansa Christiana Andersena.
Jedno od glavnih obilježja Copenhagena su njegovi dvorci, među kojima su četiri najpoznatija: Amalienborg, Christiansborg, Rosenborg i Fredriksborg. Svaki od njih je poseban na svoj način, a po mom sudu uvjerljivo najljepšu unutrašnjost ima Christiansborg sa fantastičnim kombinacijama boja, oblika i ukrasa. Vjerujem da fotografije u ovom slučaju doista govore više od hiljadu riječi. Na vrhu centralnog tornja Christiansborga uočljive su krune triju nordijskih zemalja – Danske, Švedske i Norveške – ukazujući tako na bliskost i međusobnu upućenost skandinavskih kraljevina.
Amalienborg, koji se sastoji iz četiri identične zgrade raspoređene na uglovima prekrasnog trga, predstavlja glavnu rezidenciju danske kraljevske porodice (na čijem čelu je kraljica Margrethe II već duže od 50 godina), što se može vidjeti i na osnovu zastave na krovu jedne od zgrada preko čijeg nordijskog križa je naslikana kraljevska kruna. Dodatnu atrakciju ove palate predstavlja smjena počasne straže ustanovljene još daleke 1658. godine, a zbog koje se ovdje više puta tokom dana okupljaju brojni strani i domaći turisti. Tu se čuva dio krunskih dragulja, dok se danska kruna čuva u Rosenborgu, prepoznatljivom po prelijepim vrtovima koji ga okružuju.
Pozitivne vibracije
Jedno od najprepoznatljivijih mjesta u Copenhagenu je Nyhavn, 450 metara dugi pristanišni kanal duž kojeg se nalaze zgrade s fasadama veselih boja te brojnim restoranima, barovima i cafeima. Nyhavn (u prijevodu Nova luka, iako odavno nije nova jer datira iz 17. stoljeća) je jedan od najčešćih motiva na razglednicama iz Copenhagena i mjesto za opuštanje, a posebno je lijep pred zalazak sunca i u ranim večernjim satima kada se u njegovim ugostiteljskim objektima traži stolica više. Uživanje u hrani i piću dok vaše lice miluju jarkonarandžaste blage zrake zalazećeg sunca uz promatranje vedrih ljudi kojima ste okruženi svakako je jedan od glavnih užitaka zbog kojih vrijedi posjetiti Copenhagen.
Kada već govorimo o vedrim ljudima, već duži niz godina stanovnici Danske prema raznim svjetskim istraživanjima spadaju u sam vrh najsretnijih ljudi svijeta, a nerijetko se nađu i na samom vrhu. Neki od razloga za ovo su vidljivi kroz brojeve, poput visokog BDP-a po glavi stanovnika, dugog očekivanog životnog vijeka ili prosječne radne sedmice koja traje svega 33 sata. Danska životna filozofija hygge koju je teško prevesti na naš jezik promovira odmor od svakodnevne trke za materijalnim stvarima u životu. Hygge znači provoditi vrijeme s porodicom i prijateljima, ili ostaviti dovoljno vremena za individualno uživanje kroz bavljenje sportom, čitanje knjige ili gledanje filma. Sreći Danaca posebno doprinose socijalna zaštita, kvalitetno i besplatno zdravstvo i obrazovanje, izrazito niska stopa korupcije i osjećaj životne sigurnosti. Iako plaćaju izuzetno visoke poreze, poput stope PDV-a od 25% ili poreza na nove automobile od čak 150%, sami kažu da ih plaćaju rado, jer njihove državne i lokalne vlasti prikupljeni novac troše tako da građani prepoznaju kako se taj novac vraća njima kroz podizanje kvaliteta života. Povjerenje među ljudima je tako visoko da nije nimalo neuobičajeno u gradskom prijevozu vidjeti djecu od 8 ili 9 godina kako putuju sama, dok police s voćem pred samoposlugama ostaju popunjene i tokom noći kada prodavnice ne rade iz jednostavnog razloga što Danci neće uzeti robu s polica ukoliko je prethodno ne plate.
Raj za malu raju
Jedno od najradosnijih lica Copenhagena je treći najstariji zabavni park na svijetu Tivoli, mjesto zabave za cijelu porodicu još od 1843. Navodno ga je posjetio i Walt Disney lično mnogo prije izgradnje Disneylanda. Tivoli ima izuzetno lijepo uređene travnjake i cvijetnjake, primjerke neobične arhitekture poput palate u maurskom ili tornja u kineskom stilu te brojne rollercoastere. Samo je jedna od atrakcija u nizu koje su u Copenhagenu zanimljive i djeci, a tu su još gradski zoološki vrt, Ripley’s Believe It or Not, Hans Christian Andersen Experience ili Guiness World Record Museum, gdje možete odmjeriti svoju visinu naspram statue Roberta Wadlowa, sa 272 cm najvišeg čovjeka u povijesti. Za razliku od većine velikih gradova gdje se tematski parkovi nalaze najčešće na periferiji, prednost Copenhagena je ta što se njegovi sadržaji posebno zanimljivi djeci nalaze u središtu grada.
Copenhagen je svakako destinacija koju vrijedi posjetiti, naročito ljeti zbog dužih dana, ugodnih temperatura i manje padavina. Vjerujem da je sa svim svojim zelenim površinama i obalama tada najljepši i sigurno zahvalniji za turističke posjete od, recimo, zimskog perioda kada dnevna svjetlost traje svega 6-7 sati. Njegova glavna mana iz perspektive posjetitelja sa zapadnog Balkana su svakako visoke cijene, ali uz blagovremeno planiranje i rezerviranje smještaja te korištenja privilegija koje nudi Copenhagen Card, posjeta ovom gradu i nije nužno toliko skupa, posebno imajući u vidu da se do Copenhagena ili obližnjeg Malmöa može stići low-cost letovima s više aerodroma u regionu.
Mnogo korisnih detalja! Hvala Vam, nepoznati autoru, tekst je poput vodiča, slikovit je i odlican.
Oduševljena Kopenhagenom!