Kyiv: Neotkriveni dragulj istoka

Čak i među putoholičarima nećete pronaći veliki procent onih koji su posjetili Ukrajinu ili kojima je ona pri vrhu destinacija na koje bi željeli otići. A svi koji tako razmišljaju, propuštaju mnogo. Iako ne spada među najpopularnije destinacije, Ukrajina ima toliko toga za ponuditi i za one s najrazličitijim ukusima. Moja očekivanja prije posjete Ukrajini bila su velika, a nakon sedmodnevnog boravka u drugoj najvećoj zemlji Evrope, koja je dvanaest puta veća od Bosne i Hercegovine, mogu konstatovati da su čak i nadmašena.

Ono što posebno vrijedi istaći kada su u pitanju putovanja u Ukrajinu u vrijeme pandemije Covid-19 jeste to da su ukrajinske vlasti uveliko olakšale pristup svim važnim informacijama zainteresiranima za posjetu Ukrajini putem stranice visitukraine.today. Tu ćete pronaći informacije o tome da li vam je potrebna viza i koje epidemiološke uvjete trebate ispuniti za ulazak u Ukrajinu, kao i pristup osiguravajućim kućama registrovanim na teritoriji ove zemlje, a s kojima možete sklopiti obavezni ugovor o zdravstvenom osiguranju tokom boravka u Ukrajini koje pokriva i osiguranje od Covida-19. Zemlje koje percipiramo kao mnogo razvijenije i uređenije nemaju ovako sistematski organiziran pristup svim važnim informacijama za potencijalne posjetitelje. Bio je to prvi plus za Ukrajinu.

Fokus mog putovanja u ovu istočnoevropsku zemlju koja broji oko 40 miliona stanovnika bio je Kyiv (ukrajinski: Київ, izgovara se Kıji:v, dok je Kijev ruski naziv kojeg Ukrajinci žele potisnuti), sedmi najmnogoljudniji grad Evrope sa skoro tri miliona žitelja. Gradska jezgra Kyiva je izuzetno lijepa sa mnogo zanimljivih lokacija i šarolikom arhitekturom, pretežno srednjoevropskom, uz istaknute lijepe i manje lijepe sovjetske zgrade. Izvan uže gradske jezgre mnogo je više građevina iz socijalističke ere, kao i savremenih čija je izgradnja zasnovana na korištenju čelika i stakla. Pored lijepe gradske jezgre, veliki plus za Kyiv su brojne i izuzetno velike i lijepo uređene zelene površine u kombinaciji sa rijekom Dnjepar duž koje se nalazi više pješčanih plaža. Na svakih pet ili desetak minuta hoda naići ćete na veće ili manje parkove sa fontanama, klupama i drugim sadržajima, uključujući često i igraonice za djecu.

Ono što posebno iznenađuje u Kyivu je njegova umjetnička strana, sa mnogo divnih murala, statua i mozaika. Dok su murali uglavnom novijeg nastanka, statue i mozaici su nešto stariji, naročito mozaici kao prepoznatljivi umjetnički izražaj sovjetskog vremena. Kyiv će posebno pozitivne emocije kod turista izazvati svojom energijom, pogotovo u večernjim satima – na mnogo mjesta se održavaju pravi mali koncerti uličnih svirača sa različitim muzičkim repertoarom, a nemojte se začuditi ukoliko na ulazu u metro ili u nekom potputniku budete u prilici poslušati i ulične pjevače koji izvode operu.

Srce Kyiva je Maidan Nezalezhnosti (ukrajinski: Маидан Незалежності, u prijevodu Trg nezavisnosti), kojeg domaće stanovništvo najčešće zove jednostavno Maidan (trg), a na koji se nadovezuje glavna gradska ulica Hreščatik (ukrajinski: Хрещатик). U duhu svoga imena, samo u najnovijoj povijesti trg je svjedočio revoluciji studenata iz 1990. godine, protestima pod nazivom “Ukrajina bez Kučme” 2001. godine usmjerenim protiv tadašnjeg autoritarnog predsjednika, Narandžastoj revoluciji iz 2004. godine, a u posljednje vrijeme posebno je poznat po Euromaidan revoluciji iz zime 2013/2014. godine, nakon koje je predsjednik Viktor Janukovič zbrisao helikopterom u Rusiju. Vlast su preuzele stranke izrazito orijentirane ka EU i NATO-u, dvjema organizacijama kojima većina Ukrajinaca očajnički teže, a koje, čini se, stalno uspijevaju pronaći načine da Ukrajini i njenom narodu okrenu leđa, naročito kada je u pitanju konkretna podrška u sukobima sa Rusijom, bilo vojnim ili ekonomskim. Maidanom dominira 61 metar visoki spomenik na čijem vrhu se nalazi pozlaćena statua žene koja u rukama visoko drži granu crvene hudike. Najljepši pogled na Maidan pruža se s viših spratova Hotela Ukrajina (ukrajinski: Готель Україна). Uz blagovremenu rezervaciju i zahtjev da dobijete sobu okrenutu ka trgu, moći ćete uživati u divnom pogledu u različitim periodima dana. Ujedno, zbog njegovog izgleda i enterijera, za one koje to zanima, boravak u hotelu može predstavljati svojevrsni vremeplov u vremena socijalizma.

Među glavnim znamenitostima Kyiva nalaze se crkve, a posebno se izdvajaju dvije koje se nalaze na listi svjetske baštine UNESCO: Kijevo-pečerska Lavra (ukrajinski: Києво-Печерська лавра) i Katedrala sv. Sofije (ukrajinski: Собор Святої Софії). Kijevo-pečerska Lavra je najstarije pravoslavno svetište istočnih Slavena. Datira iz 1051. godine i danas predstavlja prostrani kompleks nekoliko crkava sa velikim zvonikom. Popnete li se na zvonik pred kraj večernje mise, imat ćete privilegiju čuti i vidjeti zvona koja se čuju kilometrima uokolo. Kompleks sadrži i katakombe sa tijelima nekih od ukrajinskih svetaca. S druge strane, Katedrala sv. Sofije mirna je oaza u središtu grada sa zvonikom s kojeg se pruža prelijep pogled na užu gradsku jezgru.

Hrana u Kyivu je veoma raznovrsna i ukusna. Iz ličnog iskustva, barem u restoranima koje sam posjetio, mogu reći da je pripremana od zdravih sastojaka. Na tanjiru ne dobijate lijepu i jednako neukusnu “plastiku”, koju će vam po znatno višim cijenama najčešće servirati u zapadnoj Evropi, čime Ukrajina opravdava svoj tradicionalni status poljoprivredne velesile. Ono što je dodatni plus jesu cijene u restoranima koje su izuzetno povoljne i u prosjeku su vrlo slične onima na kakve ćemo naići u Sarajevu. Od lokalnih specijaliteta posebno se ističu chicken Kyiv i varenyky – klepe/piroge punjene sirom, krompirom, kuhanim kupusom, mesom ili višnjom, ovisno o vašem izboru. Za sve one koji žele kušati tradicionalnu kuhinju u jednako tradicionalnom ambijentu, restoran Tsarske Selo (ukrajinski: Царське село), koji se nalazi u neposrednoj blizini kijevske Lavre, nezaobilazno je mjesto. Ovdje ćete imati osjećaj da ste se vratili par stoljeća unazad, a hrana je za prste polizati. Za one koji pak preferiraju moderniji ambijent i kuhinju, Kyiv Food Market najbolji je izbor. Po ambijentu, ugođaju i izboru hrane, imat ćete osjećaj da se nalazite negdje u zapadnoj Evropi. I ovaj restoran ćete pronaći bez najmanjeg problema – nalazi se na izlazu iz metro stanice Arsenalna (ukrajinski: Арсенальна).

Kad smo već kod javnog prijevoza, veoma je jeftin, dobro umrežen i lagan za koristiti. Najlakše se kretati metroom, a ukoliko želite doći do lokacija koje su podalje od metro stanica, tu je bolje koristiti trolejbus, bus ili tramvaj. Trolejbusi i busevi su tačni, vrlo čisti i uredni, dok su neki od tramvaja oni stari, crveni praški. Sva ova prijevozna sredstva se mogu koristiti uz Kyiv Smart Card po cijeni nižoj od 30 eurocenti po vožnji. Krunski dragulj kyivskog javnog prijevoza je već spomenuta metro stanica Arsenalna – trenutno najdublja na svijetu, cijelih 105,5 metara ispod površine. Vožnja pokretnim stepenicama prilikom izlaska iz ove stanice traje čak četiri i po minute!

Najveća vrijednost Kyiva i Ukrajine su ljudi – divni, srdačni, ljubazni, topli, prijateljski nastrojeni i nadasve kulturni. Vozači će vam stati na deset metara udaljenosti na pješačkom prijelazu, a većina fudbalskih navijača će na tribinama pokupiti iza sebe smeće i baciti ga u kantu za otpatke. Svako koga upitate za upute ili neku pomoć će dati svoj maksimum da vam pomogne, čak i ako se ne možete sporazumjeti na istom jeziku, a u slučaju da im uputite par riječi na ukrajinskom, Ukrajinci će vas tretirati s ljubaznošću na kakvu ćete rijetko naići bilo gdje drugdje.

Ukrajinci su u bližoj i daljoj povijesti mnogo propatili kao narod i nose breme veoma teškog povijesnog naslijeđa koje umnogome podsjeća na tragedije viđene na Balkanu. Tri su stradanja posebno velika. Vjerovatno najveća rana Ukrajine je Holodomor (ukrajinski: Голодомо́р) – vještački izazvana kriza gladi u zemlji koja je najveća žitnica Evrope. Holodomor, kojeg pored Ukrajine još petnaest država svijeta smatra genocidom nad ukrajinskim narodom, predstavljao je aktivnosti sovjetskih vlasti predvođenih Staljinom s ciljem slamanja ukrajinskog pokreta za nezavisnost tokom 1932. i 1933. godine. Rezultat ovog terora je između 3,3 i 7,5 miliona ljudi umrlih od gladi. O žrtvi ukrajinskog naroda i borbi za slobodu govori i Državni muzej historije Ukrajine u Drugom svjetskom ratu, kao spomen na stradanje preko pet miliona stanovnika Ukrajine. Highlight ovog muzeja, pored oklopnih vozila, artiljerijskog oruđa i vojnih letjelica je spomenik Majci domovini, mase 560 tona i visine 102 metra, što ga čini višim od Kipa slobode. Treća i medijski najeksploatisanija tragedija koja je zadesila Ukrajinu u prošlom stoljeću je nuklerana katastrofa u elektrani Vladimir Iljič Lenjin, o kojoj možete više pročitati u ranijim postovima o Černobilu i Pripjatu.

Ukrajina i Kyiv predstavljaju odličan izbor za sve one željne posjete zemlji i gradu koji još uvijek nisu preokupirani turistima i ne nalaze se na glavnim turističkim rutama, a koji imaju itekako puno za ponuditi. Jedan od razloga zbog kojih mi je Ukrajina nezaboravna destinacija su i mnogobrojne sličnosti između ove zemlje i moje domovine Bosne i Hercegovine, kako po pitanju dobrog (srdačni ljudi, gostoprimstvo, ljepota zemlje, hrana, cijene pristupačne svakome) tako i u pogledu lošeg (stradanja, tragedije, podjele, nesposobna i korumpirana vlast koja je desetljećima usporavala ili još uvijek usporava razvoj države). Uprkos svemu lošem što su kao narod preživjeli, Ukrajinci su ostali prijateljski nastrojeni ljudi puni topline, čijom krvlju teče DNK u kojoj je zapisano da se stalno i iznova moraju boriti za ono što je njihovo. Možda baš ponajviše zbog toga, izuzetno mi je drago što sam svoje turističko iskustvo obogatio posjetom ovakvoj zemlji iz koje nosim jake dojmove i kojoj ću se, nadam se, opet vratiti. Слава Україні!